Šta je strah?

Istinski i lažni strah

Istinski strah možete osetiti kad vam preti stvarna opasnost - nesreća ili čak smrt. To je koristan strah koji aktivira telo za samoobranu.

„Glas istinskog straha javlja se s namerom da vas spasi.”

Lažni strah javlja se kad nema stvarne opasnosti. On je proizvod naših misli. Mi kreiramo ono „loše što bi se moglo dogoditi” i tada se u nama javlja lažni strah u obliku strepnje, brige, zabrinutosti oko toga šta će dalje biti, a najčešće se ništa od toga ne dogodi.

 Takav strah je štetan strah koji nas izlaže stresu i može dovesti do fizičkih bolesti. Prihvatanje straha kao stvarnosti, jednako je prihvatanju laži kao istine.

Ljudima se manipuliše pomoću straha, a i oni koji manipulišu, manipulišu iz straha.

Alarm za strah u duhu prošlosti ili  budućnosti

Ako ste životno ugroženi, prirodno je da osećate strah. Ali ako niste ugroženi, onda je vaš strah lažno osećanje. Vi treba da budete oprezni, a ne u strahu. Vaš alarm treba da bude uključen, ali ne treba da bude aktiviran i da poziva u pomoć. Kada je aktiviran, vi ste pod strestom. A tada niste u stanju da normalno razmišljate.

Vreme je da modernizujete vaš alarmni sitem, da naravite novi alarm.

Alarm za strah u duhu sadašnjeg trenutka

Ako se vaš alarm pali i kada ne postoji stvarna opasnost, to znači da živite sadašnji trenutak kao da ste u prošlosti ili u budućnosti. Vi se projektujete. Kada ste u prošlosti, to znači da ste nešto slično neprijatno doživeli i da se bojite da će vam se to ponoviti. A to ne mora da znači. Sve što treba da uradite sa sadašnjom alarmantnom situacijom jeste da je uporedite sa situacijom iz prošlosti i da vidite da li je vaš trenutni strah realan ili nije. To vam je idelan putokaz koji pokazuje koju situaciju niste raščistili u prošlosti. Iskoristite  ovaj trenutak kada ste se uplašili da je raščistite sada. Očistite traumu, uzmite lekciju i alat iz tog iskustva i napravite plan za sledeću sličnu situaciju. Tada nećete biti u alarmu, nego ćete biti oprezni. Držaćete alarm upaljen, budan, aktivan. Kada ste u budućnosti, to znači da vi na osnovu iskustva iz prošlosti pretpostavljate kakva će biti budućnost.

Šta učiniti s lažnim strahom?

Lažnog straha ne možetmo se potpuno osloboditi, ali zato možemo da promenimo svoj odnos prema njemu. Kako? Tako što ćemo dopustiti da on postane naš učitelj. Šta to znači? To znači da je potrebno dobro razmisliti od čega nas je strah. Da li su nam ugroženi život, zdravlje egzistencija i sl. Na primer:

Strah nas je da će nas neko ismejati. - Taj strah je zapravo STID.

Kada to shvatimo, sledeći korak je da osvestimo čega se to stidimo. Lečenjem stida od njega kao mane pravimo vrlinu.  

Strah nas je da nešto kažemo ili uradimo drugačije od drugih. - Taj strah onda OSUĐIVANJE.

Kada to shvatimo, važno je osvestiti po čemu se razlikujemo od drugih. Šta je to što radimo ili drugačije doživljavamo od drugih. Od svoje autentičnosti tada možemo da napravimo novi lični kvalitet, veštinu, posebnosti za buduće situacije. 

Strah vas je od neuspeha. - Kada na to dodate osuđivanje, taj strah se zove NEPRIJATNOST. 

Kada shvatimo da nam je neprijatno, zapitajte sebe šta će se dogoditi ako ne uspete? Proračunajte rizike i nađite rešenja za  krizne situacije. 

Strah vas je da će vas ismejati. - Taj strah zove se BRIGA i  STRAH OD NEUSPEHA. 

Strepite? Tada imate KOKTEL STRAHOVA - od osuđivanja, ismejavanja, neuspeha.

Napeti ste? Muče vas, brige, strah vas je od osuđivanja, ismejavanja, neuspeha, a pridotati su i strah od različitosti, neprihvatanja, gubitka, bolesti, smrti,  mržnje, nasilja…

Oni koji manipulišu, manipulišu iz straha, oni koji su izmanipulisani, izmanipulisani su pomoću straha.

Platon je rekao:

 „Od slobodnog čovjeka (dakle slobodnog od straha - iluzija) ne može se napraviti rob, jer slobodan čovek i u zatvoru je slobodan”.

Strah je iluzija uma. Strah je laž, u budućnosti treba biti svestan opasnosti, a ne bojati je se. 

Meni se čini da je strah najveća sramota ovog svijeta, i najveće poniženje čovjekovo. Izmahnut je nad njim, kao bič, uperen u grlo, kao nož. Čovjek je opkoljen strahom, kao plamenom, potopljen njime, kao vodom. Plaši ga sudbina, plaši ga sutrašnji dan, plaši ga vladajući zakon, plaši ga moćniji čovjek, i on nije ono što bi htio biti, već ono što mora da bude. Umiljava se sudbini, moli se sutrašnjem danu, poslušno ponavlja zakon, ponizno se smiješi mrskom moćnom čovjeku, pomiren da bude nakazna tvorevina sačinjena od straha i pristajanja.  - Meša Selimović

U telu se luče hormoni stresa kortizol, adrenalin i noradrenalin, koji telo pripremaju za situaciju „bori se ili bežiˮ. Amigdala sarađuje sa delom mozga koji se naziva talamus, a koji prima informacije, zatim sa hipokampusom, koji pamti, te sa cerebralnim korteksom, u kojem se odvija naše razmišljanje. Čak i dugo vremena nakon nestanka stvarne pretnje, sve što pokreće osećaj straha, lančanom reakcijom stimuliše navedene delove mozga i čini zatvoreni krug - kaže dr Rankin.

Danas smo stalno pod stresom. Ali, da li uopšte znamo šta je to stres? Stres nije ništa drugo nego strah, briga i anksioznost odeveni u društveno prihvatljivije ruho. Svaki put kada doživite stresnu situaciju, pojačava se reagovanje vaše amigdale na pretnje, stoga postajete osetljivi na strah. Stresne reakcije tela bukvalno troše deo vašeg mozga - hipokampus, koji je zadužen za sećanja, a hormon stresa kortizol slabi neuronske sinapse u mozgu i usporava stvaranje novih.

Dakle, stres, odnosno strah, ubrzava propadanje vašeg mozga! Stres takođe budi simpatički sistem i telo se ponaša kao da je pod stvarnom pretnjom pa svu krv preusmerava prema većim organima, poput mozga i srca.
A kada se strah otme kontroli i postane vaše trajno stanje, ti mehanizmi odbrane prestaju da funkcionišu i otvara se put raznim bolestima. 

Ali, kada strah zamenite emocijama poput ljubavi, zahvalnosti, osećaja povezanosti i slično, uključuje se vaš parasimpatički sistem te se krv preusmerava prema probavnim organima i imunom sistemu. To znači da se, kada je vaše telo opušteno, uključuju mehanizmi koji štite od bolesti.

Razlika između straha i fobije je sledeća:

STRAH izaziva: ubrzano disanje, hladan znoj, pojačanu nervozu i sl. Prihvatate da radite ono čega vas je strah samo ako morate, tj. ako nemate izbora. 

FOBIJA vas automatski sprečava da čak i pomislite na to nešto što vas plaši, a kamoli da to i radite. 

Kao i kod panike, možemo sebi pomoći.

Hitna pomoć u ovakvim situacijama može biti ovo: 

  • Brojanje: uspostaviti ritam disanja (brojimo do 4 dok udišemo, brojimo do 4 i držimo dah, brojimo do 4 pa izdahnemo, brojimo do 4 dok ponovo ne udahnemo).
  • Opustiti telo kao u jogi, deo po deo: opuštam stopala, listove, butine i tako redom.
  • Osetiti, osvestiti gde je u telu, šta je, kakvo je, i onda ga disanjem diskreirati, rastvoriti.
  • Naći sigurno mesto (dobro je imati ga unapred), tipa šuma ili more, i zamisliti sebe da se nalazimo tamo.
  • Staviti se u stub srebrno-bele svetlosti i zamišljati kako se čisti sve iz tela što je negativno.

Vise o panici pročitajte OVDE

Kako možete kvalitetno rešiti strah na nekoj od radionica/terapija pročitajte OVDE

 

Izvori:

Eckhart Tolle, David Icke, V. Gašparić…

https://www.hipnoza.org/ubrzajte-izlecenje.php